Hrvatska se ubraja u skupinu vodom relativno bogatih zemalja – po dostupnosti i bogatstvu vodenih izvora nalazimo se na vrlo visokom 5. mjestu u Europi, a na 42. u svijetu. U Hrvatskoj generalno pijemo dobru, ispravnu vodu – podatci Hrvatskih voda iz 2015. pokazuju da je svega oko 8% uzoraka vode za piće u Republici Hrvatskoj povremeno neispravno. No, iako je ukupna slika pozitivna, postoje odstupanja po regijama.

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, objavljenih u Večernjem listu 2017., Međimurska i Koprivničko-križevačka županije jedine u 2016. godini nisu imale ni jedan onečišćen uzorak neprerađene, sirove vode s vodocrpilišta. Najveći postotak neispravnih uzoraka, čak 100 posto, imale su Dubrovačko-neretvanska, Brodsko-posavska i Zadarska županija.

Od 371 uzetog uzorka sirove vode po županijama čak 222 (62 posto) bila neispravna, najčešće zbog bakterija. Povišenih koncentracija arsena, željeza, mangana i amonija prirodno ima u vodonosnicima Panonske Hrvatske i nisu rezultat ljudskog djelovanja, pojašnjavaju u HZJZ-u, dok se u priobalnim izvorištima pojavljuje povećana koncentracija klirida i natrija zbog slanih izvorišta, te povišena mutnoća nakon oborina. Nije bilo uzoraka zagađenih pesticidima, živom ili kadmijem.

Analiza vode za piće (ona voda koja dođe do krajnjih korisnika) dala je daleko bolje rezultate, no također uz značajna odstupanja po regijama. Od 6271 uzorka neispravnih je bilo 227 ili 3,6 posto. U Međimurskoj, Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj i Požeško-slavonskoj županiji nije bilo neispravnih uzoraka, dok je u postocima najviše onečišćenih, čak 34 posto, otkriveno u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok je druga Karlovačka s 12,9. Poseban problem su 314 tzv. lokalnih vodovoda izvan javne mreže, na kojima se od 748 uzoraka čak 421 pokazao neispravnim. Najgora je situacija u dijelu Slavonije, na karlovačkom području i u Zagorju.