U posljednje se vrijeme sve češće može čuti nešto novo i zanimljivo o vegetarijanskoj prehrani, a skoro svako poznato jelo dobilo je svoju vegetarijansku inačicu. Obzirom na veliku količinu medijske pozornosti koja okružuje ovaj trend, postavlja se pitanje što je to zapravo vegetarijanstvo. Naime, vegetarijanska prehrana u prvom redu uključuje namirnice biljnog podrijetla dok se ponekad na meniju mogu pronaći i određene namirnice životinjskog podrijetla kao što su mliječni proizvodi i jaja. Kako bismo vam što bolje približili temu vegetarijanstva, u nastavku teksta predstavljamo najpopularnije mitove i stereotipe koji okružuju ovaj tip prehrane.

Vegetarijanci ne jedu apsolutno nikakve životinjske proizvode

Iako bi nas sama riječ vegetarijanstvo (lat. vegetus=živ, krepak, vegetatio=biljke) mogla zavarati da pomislimo kako vegetarijanci u širokom luku izbjegavaju svaki životinjski proizvod, to ipak nije slučaj. Naime, postoje razne vrste vegetarijanaca koji konzumiraju određene životinjske namirnice. Na primjer, ovovegetarijanci jedu i jaja, laktovegetarijanci u prehrani koriste i mliječne proizvode dok su lakto-ovovegetarijanci spoj prethodno navedenih.

Vegetarijanstvo je hir novog stoljeća

Protivno mišljenju mnogih koji vjeruju da je ovakav način prehrane tek nešto što su pokrenuli mladi ljudi u zadnjih nekoliko godina iz želje za pažnjom, vegetarijanstvo svoje korijene vuče još od davnina. Na Istoku je bilo usko povezano s borbom protiv nasilja nad životinjama te danas čak 30% Indijaca ne jede meso. Nadalje, jedan od najpoznatijih zagovaratelja vegetarijanstva bio je Mahatma Ghandi dok se prvo vegetarijansko društvo osnovalo 1847. godine. Broj vegetarijanaca raste za čak 10% godišnje, a trenutno se u Hrvatskoj oko 166,500 osoba izjašnjava kao vegetarijanci.

Vegetarijanstvo nije zdravo

Ovakva se generalizirana izjava nikako ne može odnositi na cijelo društvo osoba koje su se odlučile na ovakvu vrstu prehrane. Pravilno planirana i uravnotežena vegetarijanska prehrana u potpunosti je zdravstveno prihvatljiva. Umjesto mesa, njihov izvor proteina postaju soja, grašak, leća, povrće i sjemenke. Potrebnu količinu kalcija unose zelenim lisnatim povrćem dok vitamin D mogu dobiti iz mlijeka. Istraživanja su čak pokazala da osobe koje se odluče za ovakav tip prehrane imaju 14% manju razinu krvnog kolesterola nego mesojedi, imaju 2.3 puta manji rizik od bolesti srca te smanjenu mogućnosti razvoja žučnih i bubrežnih kamenaca, dijabetesa te raka crijeva.

Ako razmišljate o prelasku na vegetarijanstvo, predlažemo vam da počnete iz svakodnevne rutine polako izbacivati mesne proizvode te dodavati više voća i povrća u obliku sokova i smoothija koje možete pripremiti u našim NOVIS i Omega blenderima i sokovnicima.

Tekst napisala: Sara Terzić